PREPORUČUJEMO
TAMARA KRIVOKAPIĆMožda ću plakati za Austrijom, ali ni tu se ne jede zlatnom žlicom

22.03.2016. by Sandy Bralić

Tamara Krivokapić nakon osam godina u inozemtvu planira ovo ljeto povratak u Hrvatsku. - Čini mi se nakon toliko godina provedenih u inozemstvu da u Hrvatskoj nije toliko loše. Mislim da ovdje ima puno lijepih i dobrih stvari koje čovjek koji tu živi više i ne primjećuje.

- Naravno, ja nisam živjela ovdje, nisam svakodnevno gledala dnevnik i živcirala se i vjerojatno ne mogu dati realnu sliku. Nezaposlenost mladih od čak 50 posto vrlo je zabrinjavajuća. Možda ću uskoro plakati za Austrijom. Ali vjerujte, ne jedemo ni mi ovdje zlatnim žlicama. Život je svugdje borba - poručuje naša sugovornica.

Ova 25-godišnja Zagrepčanka živi u Beču gdje završava studij novinarstva i komunikologije kojim, kao i općenitom društvenom i političkom klimom, pogotovo prema strancima, nije zadovoljna. - I u Austriji je situacija grozna, kao, u ostalom i u cijeloj Europi, neonacisti i desničari prijete doći na vlast.

"Što si teži socijalni slučaj, to ti je bolje u Austriji"

- U Austriji se dobro živi ako ste Autrijanac ili ako ste uspjeli preskočiti sve prepreke koje vam kao strancu postavljaju - kaže nam sugovornica koja niti od jedne državne institucije nije uspjela saznati svoja prava. - To sam sve saznavala od drugih ljudi. Austrijanci su jako nepristupačni što se tiče informacija. Također su netolerantni pa čak i bezobrazni prema strancima.
 
- Ipak, dobar je to standard. Ovo je socijalna država. Nezaposlena osoba može gotovo neograničeno primati 700 eura socijalne pomoći svaki mjesec pa nas i ne čudi što Austrijanci običavaju reći: "Što si teži socijalni slučaj, to ti je bolje u Austriji."

Za informacije se morate boriti

Strancima je u Austriju, saznajemo, najlakše doći na dva načina: - Ili upisom na faks, čime stječete pravo rada, ili, ako niste uspjeli to, možete otvoriti vlastitu firmu. Ali nikako fiktivnu jer su kontrole rigorozne, a porezi visoki - upozorava Tamara.

- Ovdje ne postoji studentski rad, već maksimalni i minimalni, na koji kao strani student imate pravo, dakle rad do 10 sati tjedno. Naravno, na papiru. Nakon 12 mjeseci neprekinutog rada za jednu firmu imate pravo slobodno stupiti na burzu rada - kaže nam, ljuta što je sama bila uskraćena za tu informaciju. - Ja to naravno, nisam znala već sam mijenjala poslove pa tu mogućnost nisam imala.

Ako ne znate jezik, nemojte ni dolaziti

Saznajemo i kako Austrijanci imaju predrasude prema strancima. - Ako ne govorite njemački, nemojte niti dolaziti. I uz znanje jezika doživjet ćete kulturni šok, hladnoću i nepristupačnost - kaže nam Tamara koja u toj zemlji za sebe ne vidi perspektivu. - Teško bih ovdje uspjela s obzirom na jezik i konkurenciju. Austrijanci imaju veliku prednost.

- Učila sam njemački cijeli život, ali to je bilo gotovo beskorisno kad sam došla u zemlju gdje se on stvarno i govori. S tim da se ovdje zapravo govori austrijski. Ja ga solidno govorim, ali to je individualno. Mnogi su ljudi ovdje već 15 godina, a ne znaju još ni osnove. Zgodno je napomenuti da austrijska sveučilišta nude tečajeve njemačkog jezika - dodaje.

Jezik joj je, ipak, pomogao na studiju. - Studirala sam inicijalno u Ljubljani s obzirom da je tamo besplatno visoko obrazovanje. Zbog dečka sam se prije tri godine "prebacila" na studij u Beč, gdje studiram i radim u kinu - a rad za vrijeme studija je, saznajemo, u Austriji sasvim uobičajen.

Nekompatibilni fakulteti

Proces prilagodbe bio je, kaže, mukotrpan zbog nekompatibilnosti dvaju fakulteta. - Nisu priznali puno kolegija koje sam već dala, godinu dana polagala sam tzv. razliku. Problem austrijskog fakulteta je što traže potvrdu upisa na fakultet u državi u kojoj ste ujedno i maturirali. Kako nemaju prijavnih ispita, to im služi kao eliminacijski postupak. Ja nikad nisam upisala fakultet u Hrvatskoj i tu potvrdu nisam mogla ishodovati, a potvrda s ljubljanskog sveučilišta nije bila dovoljna - prisjeća se Tamara svojih studentskih muka zbog kojih je bila primorana pričekat godinu dana s "prebacivanjem", dok Hrvatska nije ušla u EU.

Studij na razini tečaja

Dečko joj se već vratio u Hrvatsku, a studijem u Austriji nezadovoljan je kao i ona. - Nisam zadovoljna kvalitetom, pogotovo kad usporedim sa studijem u Sloveniji. Ovdje ne razvijaju kritičko razmišljanje kod studenata. Gotovo i nema komunikacije između studenata i profesora, što smatram jako lošim za jednu društvenu znanost. Pa nismo mi studenti kemije! Studenata je jako puno i pristup je na razini večernje škole ili čak tečaja - nezadovoljna je Tamara.

- Sjećam se i šest mjeseci provedenih na razmjeni studenata u Nizozemskoj, na studiju koji je u pravom smislu bolonjski. Profesori su isto predavanje održali u tri termina tijekom dana, sa svega 15-ak osoba. Režim je bio strog kao u srednjoj školi, moralo se svaki dan pripremiti za predavanje i pročitati nekoliko poglavlja. Svaki tjedan bili su obavezni seminari i ppt prezentacije. Situacija "ispit mi je za dva tjedna, a ja nisam još niti otvorio knjigu" tamo vam se ne može dogoditi - objašnjava nam.

Izabrala ostati u "susjedstvu"

- Kvaliteta studija i cjelokupna organizacija u Nizozemskoj bila je za mene iznenađujuće pozitivno iskustvo. Čak sam razmišljala i o ostanku, no nisam imala uvjete, ali i, puno važnije, dečko je otišao na studij u Beč koji je udaljen svega 5 sati vožnje dok je Nizozemska ipak na drugom kraju Europe - zaključuje Tamara kojoj je bilo bitno zadržati kontakte i ostati blizu svoje obitelji.


NOVO
SAD Kornelija iz New Yorka: Život u Hrvatskoj mi sad izgleda kao neprekidni godišnji odmor
NAMIBIJA Život usred pustinje: Ovdje si ljudi uzimaju vremena da uživaju u prirodi
SINGAPUR Život u Singapuru: 'Ovo je daleko najefikasnija država u kojoj sam ikada bio'
VELIKA BRITANIJA Paula je očarana: 'Proputovala sam cijeli svijet, ali London je poseban'
POPULARNO
KOLUMNE
MARGI U BELGIJI [VIDEO] Zašto studirati u Bruxellesu?