PREPORUČUJEMO
LOVRO ŠIPOVACNorveška je sve privlačnija: "Ovdje se život ne svodi samo na rad"

29.03.2016. by Andrea Baričević

Mnogo je razloga koji bi mogli navesti jednoga Hrvata da se preseli u Norvešku. Neke je privukla činjenica da se radi o jednoj od najbogatijih zemalja svijeta s niskom stopom kriminala i jednom od najstabilnijih novčanih valuta. Druge je pak osvojila svojom prekrasnom prirodom, stotinama tisuća jezera, polarnim svjetlima i slavnim fjordovima. Lovru Šipovca, elektro inženjera s Raba, ta je skandinavska zemlja privukla zbog općeg prosperiteta i pogodnih prilika za dobru budućnost.

Norveška ima hrpu prednosti

- Norveška me zainteresirala najviše zbog svih onih hvalospjeva kojima su nas bombardirali. Naravno, to me potaklo da malo detaljnije istražim i supruga i ja smo zaključili da bismo se tu voljeli preseliti zbog dobrih plaća, sretnih ljudi, niske razine korupcije, a da ne spominjem da je vrlo pogodna za odgajanje male djece jer je sve prilagođeno njima. Ovdje se život ne svodi samo na rad, rad, rad. Živimo u Bergenu, što je drugi najveći grad odmah nakon Osla i ako zanemarimo kišu, jako nam se sviđa tu. Sve je informatizirano i apsolutno sve ide preko interneta, čak i svi dokumenti potpisuju online, a banke fizički gotovo da i ne postoje. Nekidan sam kupio skuter i nisam se uopće morao zamarati papirima, bilo mi je potrebno samo tri minute da obavim kupnju - prepričava nam Lovro.



Iz Hrvatske, kako kaže, nisu se preselili jer su išli trbuhom za kruhom. Imali su solidne poslove i dobro su živjeli, ali politička ih je situacija natjerala da dobro promisle o tome žele li svoju budućnost graditi u ovakvoj državi.

Hrvatska im prisjela

- Odlučili smo otići van jer smo vidjeli da ova zemlja ide u krivom smjeru. Stvari postaju sve gore, ljudi postaju sve zatupljeniji, glavna su tema ustaše i partizani, a nekompetentne se ljude zapošljava preko veze. Prisjela nam je Hrvatska i ne bismo se više vraćali, iako nam nedostaju prijatelji i sunce, ali radije bismo u drugu zemlju čak i ako jednoga dana odemo iz Norveške.

Što se tiče traženja posla u Norveškoj, usprkos odličnoj gospodarskoj situaciji, nije sve baš tako bajno. Dvostruko skuplju hranu i viši životni standard lako je financirati s višestruko većim plaćama, ali je ipak problematično kada se bez te iste plaće ostane.

Norvežani hladni i samostalni

- Ovdje je plaća zaista dobra, ali je trenutno kriza s naftom jer se Norveška jako oslanja na izvor iste, a ona je izgubila na vrijednosti. Zbog toga je teško pronaći dobar posao u struci bez znanja norveškoga jezika. I dalje je situacija neusporedivo bolja nego kod nas jer je tu svega 2-3 posto nezaposlenih, ali mnogo je njih nedavno dobilo otkaz. Šveđani su u boljoj poziciji od Hrvata jer im je puno lakše naučiti norveški, ali jezik sam po sebi nije toliko težak.
 
Od jezika su mu, izgleda, veća enigma njegovi govornici. - Pomalo su čudni, nekako su prirodno hladniji i samostalniji. Iako postoje iznimke, obično im ne treba društvo da bi bili sretni, sami se penju na planine, sami trče. Otvoreni su i pošteni ljudi, ali su ipak suzdržani. Simpatično mi je kako klince od malih nogu uče skijanju, tu su svi opsjednuti skijanjem i baš guštaju u tome, nije uopće neobično vidjeti dijete od 2-3 godine na skijama.

Norvežani kupuju samo norveško

Naravno, neke ga stvari u njihovom ponašanju ipak pomalo nerviraju. - Ide mi na živce što su jako protekcionistički nastrojeni prema svojim proizvodima, kupuju samo norveško i samo im je to najbolje. Nije toliko bitan taj stav, nego je zeznuto što je zbog toga puno proizvoda problematično naći na policama. Ako želiš krastavce, prisiljen si kupiti „norsk agurk“ za paprene novce, a nema ni okusa ni mirisa. Oni bi bilo što prodali, samo da na pakiranju piše da je norveška proizvodnja.

Od prehrambenih proizvoda koje ne može naći na norveškim policama, Lovro kaže da mu najviše nedostaju pršut, ajvar, domaće lignje i hrvatsko povrće. Ipak, njegov mu posao inženjera automatizacije i elektroodržavanja nadoknađuje sve negativne strane. U Norveškoj je radno vrijeme puno fleksibilnije nego u Hrvatskoj, a Norvežani znaju iskoristiti dobre strane takvog sistema.

Ima dosta vremena za putovanja


- Sasvim je normalno otići nešto obaviti između recimo 10 i 13 sati ili otići po klince u vrtić, a uobičajeno je i nekoliko dana raditi dulje radno vrijeme tako da se dobije par dodatnih dana slobodno. Bitno je da se odradi posao, odnosno određeni broj sati. Ovdje se također provodi plitka hijerarhija, što znači da nisu velike razlike između zaposlenika i šefova. U praksi to znači da smo puno slobodniji donositi odluke bez njih, što s jedne strane daje veću slobodu za kreativnost, ali znači i veću odgovornost.



Kako zbog prirode posla dosta vremena provodi na terenu, naš je sugovornik posjetio već mnogo stranih zemalja. U trenutku ovog intervjua vadio je vizu za Kinu, ali iako priznaje da mu posao zna biti dosta stresan, prednosti su mnoge, pogotovo za ljude koji vole putovati. Norveška mu je pružila prilike kakve sigurno nikada ne bi iskusio u Hrvatskoj i drago mu je što je otišao.

- Bio sam na dosta mjesta po Europi, dvaput u Koreji i triput u Singapuru, sve u otprilike pola godine. Kako sam u Koreji bio dva puta po mjesec dana, imao sam dovoljno vremena obići jedan njezin dobar dio, posjetio sam gradove Seoul, Busan, Changwon, Jinju, Sacheon… Imam 200 fotografija samo iz Koreje!


NOVO
SAD Kornelija iz New Yorka: Život u Hrvatskoj mi sad izgleda kao neprekidni godišnji odmor
NAMIBIJA Život usred pustinje: Ovdje si ljudi uzimaju vremena da uživaju u prirodi
SINGAPUR Život u Singapuru: 'Ovo je daleko najefikasnija država u kojoj sam ikada bio'
VELIKA BRITANIJA Paula je očarana: 'Proputovala sam cijeli svijet, ali London je poseban'
POPULARNO
KOLUMNE
MARGI U BELGIJI [VIDEO] Zašto studirati u Bruxellesu?