Život u Švedskoj ima dobre, ali i loše strane
PREPORUČUJEMO
MARTA VIDUKAŽivot u Švedskoj ima dobre, ali i loše strane

17.01.2016. by Sandy Bralić

Marta Viduka (27), magistrica pedagodije iz Rijeke, odlučila je preseliti se u Švedsku. Tvrdi, dobro se snašla. Sada je u Stockholmu, u njegovom južnom dijelu. To što nije u centru dobro je ne samo s financijske strane, nego i zbog toga jer je sve zeleno pa ima gdje roštiljati. Tu je od početka petog mjeseca, što sada broji već osam mjeseci.

Otišla zbog ljubavi

Zaljubila se pa se odlučila na ovakav potez, objašnjava nam. - Zaručnik je imao želju promijeniti zemlju boravka jer u Hrvatskoj nismo imali nikakvu perspektivu. Nisam mogla naći nijedan valjani razlog zašto ostati u Hrvatskoj. On nije primao plaću. Ja sam volontirala. U praktičnom smislu, bili smo bez posla. Tako da smo se odlučili otići u Švedsku na blef.

U Švedskoj se za rad dobiva plaća!

- Uspjeli smo se snaći već prvi mjesec. Bilo je turbulentno. Zaručnik je našao posao. Sa samo jednom plaćom nas dvoje možemo normalno živjeti. Kupili smo i auto. Nemamo sav onaj luksuz koji imaju Šveđani, ali može se sasvim solidno živjeti. U Hrvatskoj se, pak, s jednom plaćom ne može čak niti - preživjeti.

- U traženju posla slanje mailova nije najbolja strategija, treba zvati te predati životopis osobno, porazgovarati i brzo će se naći posao - uvjerava nas Marta.

Nema vlažnih rupa

U Stockholmu je izuzetno teško naći smještaj pa je popularno iznajmljivanje soba. - Tako smo i našli smještaj, u velikom stanu s jednom ženom i njezino dvoje djece, s kojima se dobro slažemo. Iako je smještaj jako teško naći, kad ga se nađe, krov sigurno ne prokišnjava, nema kreveta s federima koji se prenosi s generacije na generaciju, ima grijanje, kao i ormar koji se može zatvoriti.

Šveđani ne znaju napumpati gumu

Martin zaručnik radi u logistici u jednom štokholmskom autosalonu, pripremaju aute za izlaganje. - Visoko je obrazovan, no bez znanja jezika ne može raditi u struci - pojašnjava nam Marta. - Zanimljivo je što se ovdje sve daje na službene servise, čak i stvari koje kod nas svaki dečko nauči i prije punoljenosti. Šveđani nisu baš, kolokvijano rečeno, spretni. Neće popravljati po stanu ili sami održavati auto. Za sve to postoje službe, tako da se naši ljudi zapravo dosta dobro snalaze ovdje jer mogu konkurirati. Stvari koji oni ne rade, normalno je da u Hrvatskoj radi svatko za sebe.
 
Sambo - zvuči kao ples, ali nije. Ipak i za to treba dvoje.

- Kako je Švedska u Europskoj uniji, svi iz Europske unije mogu ostati koliko god žele, s tim da nakon tri mjeseca, ukoliko ih se legitimira, moraju dokazati da imaju legalno zaposlenje ili dovoljno novca za svoje uzdržavanje, kako bi se otkonila mogućnost da se bave kriminalom.

- Alternativni način je živjeti s nekim. Ovdje je dosta popularan sambo, odnosno izvanbračna zajednica. Kad živiš s nekime tako, možeš se osloniti na njegove račune.

Razbijanje mita o personnumeru

- Čim se dođe kao građanin EU-a, dobije se privremeni tzv. koordinacijski broj, s kojim se ne može sve što i s regularnim osobnim identifikacijskim brojem, ali je dovoljno za početak, dokazuje da smo legalno u Švedskoj i možemo se legalno zaposliti. S tim brojem imamo pravo na besplatan tečaj švedskog. Postoji općeniti tečaj švedskog na koji te u startu usmjere, a kasnije postoji mogućnost usmjerenog učenja, s obzirom na određenu struku, kako bi se što prije osposobili za tržište rada.
 
Šveđani su ljubazni, ali ne i srdačni

- Oni su kulturni i u institucijama ćete naići na ljubaznost. Pozdravit će i nasmijat će se, odgovorit će na sva pitanja koja im se postavi i nikad neće pokazati iritiranost. Ali, nisu kao naši ljudi koji će pomoći čak i kad ih ne pitaš, dati neki savjet "sa strane", ponuditi neku prečicu. Ovdje je situacija sljedeća: ako nemaš pravo pitanje, nećeš niti dobiti informaciju - ukazuje nam tako Marta na ovaj zanimljiv društveni fenomen.
 
- Zato se često dogodi da ljudi odu na tzv. poreznu, na kojoj se inače traži personnumer, pa im ondje kažu da ne ispunjavaju uvjete te ga ne mogu dobiti i pomoću njega se legalno zaposliti. Ali ih nitko ne usmjeri da odu na Zavod za zapošljavanje i tamo zatraže izdavanje privremenog broja. Za ljude koji dolaze iz Hrvatske taj proces je vrlo jednostavan - no treba ga otkriti. Bit je u razlikovanju privremenog i trajnog osobnog broja.

Sve su informacije kratke - kao reklame

- Čak i sada kada mogu čitati stranice na švedskom, ne mogu naći informacije koje su mi potrebne. Jako je teško doći do informacija o tome. Sve su informacije kratke, kao reklama. Mora se nekoga "povući za rukav" i zatražiti njegova iskustva. U protivnom si izgubljen.

Radnici kao Borgove radilice

Marta objašnjava kako su zahtjevi na poslu dosta specifični i treba ih se pridržavati. Točno kažu što se zahtijeva od radnika, improvizacija nije potrebna, a niti dobrodošla.

- Reći ću iz svog iskustva, ako je posao čistačice prebrisati fronte na ormarićima običnom vlažnom krpom, ako se pritom sva nečistoća ne skine, to je u redu, i ne treba uvoditi svoje metode. Ali ako, pak, traže da na radnoj površini ne smije biti prašine, to se zaista mora ispoštovati. Recimo, sifon se mora detaljno očistiti, ali nije bitno ne uspijemo li iz ormarića ukloniti razliveni sapun.

- Imaju specifične zadatke i neće se dobiti pohvala ako se potrudiš napraviti i ono što nije. U Hrvatskoj se cijeni kad si samoinicijativan i kolegijalan, no ovdje je druga priča. Moraš dobro obaviti zadatak koji ti je zadan.

Šveđani su hladni, čak i prvi susjed

Ovom kulturološkom šoku Marta se nije nadala. - Puno se manje priča po ulici, gleda se u svoj ekran na mobitelu te se priča na mobitel gotovo konstantno. Nema mimike i gestikulacije na koju smo mi navikli. Švedski je pjevan jezik, dobije se osjećaj kao da stalno interpretativno govore, no brzo se shvati da ne koriste emocije kao mi. Odmjereni su i pristojni, ali nisu srdačni. I nema sporadične komunikacije. Dok je u Hrvatskoj uobičajeno pričati s nekim i dok stojiš u redu u dućanu, ovdje trebaju mjeseci prije negoli se počne komunikacija s prvim susjedom.

U Švedskoj ne piju, nego - cugaju!

- Preko vikenda ima dosta pijanaca u vlaku. Navečer je vrlo uobičajena praksa opijanja. To opijanje mi je možda ponajviše kulturološki strano. Nije to kao naše "feštanje", grupa ljudi koja se veseli, smije i pije, već se alkohol kupuje u posebnim dućanima i to se svede baš na "cuganje". Bez popratne društvene aktivnosti, ovdje se pije da se napije. I dosta se ružnih prizora može vidjeti ujutro, ljudi zaspe pijani u vlaku pa se voze satima po metrou.

Šveđani i tolerancija

Svi govore engleski, ali trud će pokazati tek kad pokušaš reći barem nešto na švedskom. Sad kad sam ga počela govoriti, osjetim razliku. Oni su generalno, s obzirom na zakone, jako tolerantni, to stoji, no u praksi Šveđani su rasisti. Osjeća se da postoji zamjeranje i nezadovoljstvo. Zato se imigranti uglavnom druže međusobno. Ako se netko uda/oženi za Šveđanina, onda uđe u švedsko društvo.

Super je obrazovati se u Hrvatskoj - bude ti lakše otići van

Zadovoljna je što je fakultet završila u Hrvatskoj. - Hrvatsko obrazovanje je jako dobro. To tek sad uviđam. Nije usko specijalizirano. Morat ćemo uložiti i tri godine dok ne dođemo na pozicije koje odgovaraju našem obrazovanju ili pak otvorimo vlastiti posao. No, trud se ovdje isplati. U Hrvatskoj sam uložila puno više godina, a nije mi se nijedna prilika otvorila.

Stockhom izgleda kao razglednica, ali ga ne mogu nazvati domom

- Naivno bi bilo kad bih rekla: vratiti ćemo se sutra. Ali, fali domovina. Jednostavno fali. Znaš da nisi doma. Fale mi kafići. To nisam nikad mislila da će mi faliti. I nema kulture sjedenja, pijenja i opuštanja. Sve je brzo. Uzmi, popij i idi dalje! Stvari kao kafići, kino, izlasci i restorani su puno skuplji nego u Hrvatskoj. Obična mala pizza dođe šezdesetak kuna. A kad smo ju vidjeli, pomislili smo: Ma šalite se?! To jedva da i podsjeća na pizzu. Ipak, Stockholm je predivan grad, star, bez nebodera, ravan i prepun zelenih površina. Kako ovdje ima dosta naših ljudi, u dućanima se može naći i naših proizvoda: Kraš, Vegeta... Našla sam i varaždinski kupus - pa sam radila i sarme. Dome, slatki dome!

NOVO
SAD Kornelija iz New Yorka: Život u Hrvatskoj mi sad izgleda kao neprekidni godišnji odmor
NAMIBIJA Život usred pustinje: Ovdje si ljudi uzimaju vremena da uživaju u prirodi
SINGAPUR Život u Singapuru: 'Ovo je daleko najefikasnija država u kojoj sam ikada bio'
VELIKA BRITANIJA Paula je očarana: 'Proputovala sam cijeli svijet, ali London je poseban'
POPULARNO
KOLUMNE
MARGI U BELGIJI [VIDEO] Zašto studirati u Bruxellesu?