Kruno radi za Europsku komisiju: "Životom u Belgiji jako sam zadovoljan"
PREPORUČUJEMO
KRUNO STJEPANOVIĆKruno radi za Europsku komisiju: "Životom u Belgiji jako sam zadovoljan"

05.06.2016. by Sandy Bralić

Kruno Stjepanović (26) iz Zagreba posljednjih 21 mjeseci živi u Bruxellesu gdje radi kao savjetnik za Europsku komisiju.
 
- U Belgiju sam došao sasvim slučajno, ali nipošto iznenađujuće, naime 2010. godine sam prvi put osvojio stipendiju za UN-ovu konferenciju o statusu žena i djece koja se održavala u New Yorku. Iduće godine osvojio sam stipendiju za šestomjesečni studij u Švedskoj, a godinu kasnije i za Erasmus u Njemačkoj. Nakon diplomskog studija u Zagrebu, prijatelj me nagovorio da se prijavim na specijalistički europski studij u Rimu. I to mi je uspjelo - prisjeća se Kruno, a s obzirom da je taj studij bio usmjeren ka obrazovanju budućih EU službenika, Bruxelles se činio kao logičan izbor.

U Hrvatskoj mu se ovakva prilika ne bi pružila


- Bavim se business consultingom, trenutno za Europsku komisiju. Dok sam radio kao stažist u Europskoj komisiji, ponuđen mi je ovaj posao kako bih ostao u ovoj javnoj instituciji i ja sam ga prihvatio. Nikada se nisam mislio specijalizirati za tako nešto, no europske institucije srž su mojeg obrazovnog fokusa, a privatni sektor me jako privlači pa se ovo činilo kao dobar spoj - kaže nam sugovornik dodajući kako mu se u Hrvatskoj, gdje još uvijek baš i nema business consulting sektora, ovakva prilika ne bi pružila tako skoro.

- Životom u Belgiji jako sam zadovoljan. Profesionalno okruženje je jako ugodno. Grad je dinamičan, a multietničnost i multijezičnost daju mu posebnu draž. Svaki dan je moguće pronaći neki arapski, norveški, etiopijski ili francuski dogadaj. Obišao sam cijeli Stari kontinent, ali nigdje nisam našao takvu raznolikost kao ovdje - kaže nam.

Obiteljske veze slabije, mladi usmjereni na vlastiti život

- Ovdje imam više prijatelja nego ikada prije u Hrvatskoj jer su obiteljske veze ovdje nešto slabije pa su mladi ljudi orijentirani na ranije iseljavanje od roditeljskog doma i upoznavanje novih ljudi. Belgijanci su, općenito govoreći, puno opušteniji i više okrenuti novim ljudima od Hrvata.

- I prije 2010. godine sam nastojao putovati svake godine u inozemstvo pa sam otprilike znao što očekivati u Švedskoj, Njemačkoj, Italji ili Belgiji. Jedino mi je dolazak u SAD bio svojevrstan šok, jer sam se prvi puta našao tako daleko od doma, potpuno sam.

Za život u inozemstvu u početku ga je vezao studij pa kasnije posao, no u Hrvatsku se, kaže, može vratiti u bilo kojem trenutku. - Tek sam u drugoj godini radnog iskustva. U Hrvatskoj za bilo koji iole ozbiljniji posao moram imati minimalno dvije godine iskustva, a najčešće i više. Iz ovog razloga planiram ostati u inozemstvu jos određeno vrijeme, steći nove vještine u privatnom sektoru, naučiti francuski jezik i usavršiti talijanski. Profesionalna mreža u Bruxellesu se tek gradi.

"Bez stipendija, vjerojatno bih i danas bio u roditeljskom domu"

Belgijancima vlasništvo nad nekretninama nije pretjerano blisko, osim ako se ne bave rentijerstvom. Općenito govoreći, Belgijanci preferiraju unajmiti kuću i voziti skromnije aute dok je u Hrvatskoj vlasništvo nad nekretninom apsolutni društveni Sveti gral.

- Zbog toga prosječni Hrvat ne raspolaže s dovoljno novca da osigura svojoj djeci samostalniju budućnost. Da mene stipendije nisu "izvukle" izvan države, velike su šanse da bih i danas bio u roditeljskom domu, sto je poražavajuće za psihu svake mlade osobe.

Postoje li uopće stranci u Bruxellesu?

- Bruxelles je grad s barem 50 etničkih zajednica, a dvije trećine grada sačinjavaju ljudi koji su rođeni izvan Belgije. Zato je pitanje postoje li uopće stranci u Bruxellesu - objašnjava Kruno koji se sam osjeća dobro integriranim u društvo, koliko i sami Belgijanci.
 
Preduvjet za dobiti posao je engleski ili francuski, no ni drugu strani jezici neće odmoći. - U Italiji sam pohađao intenzivni tečaj francuskog jezika, no ne mogu reći da ga govorim. Ovdje je engleski preduvjet za dobivanje bilo kakvog posla, pa zatim francuski i flamanski. No, talijanski i njemački su jako rašireni, a ja govorim dosta dobro jedan i nešto malo drugi pa se svakako mogu snaći.

Hrvatsko školstvo pomalo apsurdno

- U Hrvatskoj sam proveo pola svojeg akademskog obrazovanja, a ukupno sam studirao u četiri zemlje pa mogu usporediti obrazovne sustave. U Hrvatskoj se puno uči napamet, a ne postoji strategija primjene tog istog znanja kasnije na tržištu rada. Apsurdna situacija.
 
- Hrvatska je moja prva domovina i svakako mi nedostaju obitelj, prijatelji i moj Zagreb. Nedostaju mi neke navike koje mogu ostvariti samo tamo, kao odlazak na utakmice Cibone. No, trudim se dolaziti svaka 2-3 mjeseca i provoditi ljeta na Jadranu, a i često me posjećuju prijatelji iz Hrvatske - nalazi tako Kruno razne načine za "liječiti" nostalgiju.

Za sve poslove visokog profila nužno je imati stranu perspektivu


- Odlazak u inozemstvo treba biti uvjet za akademsku titulu ili posao, politiku pogotovo. Nakon jedne ili više godina provedenih "vani", čovjek bolje razumije drugačije društvene navike i svjetonazore, bili oni bolji ili lošiji. Hrvatska nije izolirani otok i zato je za sve poslove visokog profila nužno imati ovakvu perspektivu. Ja se vani usavršavam, ali u Hrvatsku ću se vratiti, oko toga nema dvojbe - rezolutan je Kruno.
 

NOVO
SAD Kornelija iz New Yorka: Život u Hrvatskoj mi sad izgleda kao neprekidni godišnji odmor
NAMIBIJA Život usred pustinje: Ovdje si ljudi uzimaju vremena da uživaju u prirodi
SINGAPUR Život u Singapuru: 'Ovo je daleko najefikasnija država u kojoj sam ikada bio'
VELIKA BRITANIJA Paula je očarana: 'Proputovala sam cijeli svijet, ali London je poseban'
POPULARNO
KOLUMNE
MARGI U BELGIJI [VIDEO] Zašto studirati u Bruxellesu?