PREPORUČUJEMO
MARIN RADOVANŽivot "dolje ispod": Kad sam došao, doživio sam šok

04.07.2016. by Igor Gelenčir

Marin Radovan je 28-godišnjak iz mjesta Sračinec (okolica Varaždina). Po struci je diplomirani ekonomist. Svoju sreću u inozemstvu je potražio u siječnju 2015. godine, kada napušta Hrvatsku i odlazi u Novi Zeland, grad Auckland. Iako je u Hrvatskoj radio, pružila mu se prilika za odlaskom, a on ju je prihvatio jer je tako vidio priliku za svoj osobni napredak i usavršavanje engleskog jezika.

- Dok sam bio u Hrvatskoj, radio sam. Vodio sam internet prodaju. Zašto baš Novi Zeland? Iskreno, pružila se prilika za work holiday vizu i odlučio sam probati. Općenito u Hrvatskoj nisam bio sretan i zanimalo me kako je vani. Htio sam i usavršiti engleski jezik, i eto me tu gdje sam sada. Auckland je ispao igrom slučaja. Kada sam došao, tu sam dobio posao, a onda sam "zapeo" tu. S vremenom bih volio neki drugi grad. Ali, imam posao i djevojku ovdje i zasad mi je dobro. Postavljam klime na industrijskim građevinama kroz dan. Navečer treniram i učim za certifikate jer bih volio raditi internet prodaju i marketing ovdje, ali budući da je velika konkurencija, svaki detalj je bitan.



- Poslom sam zadovoljan, ali s vremenom bih volio raditi ono što volim. U mom poslu je teško napredovati. Imamo šefa koji je i voditelj, a svi ostali radimo. Eventualno dolazi veća plaća s iskustvom i budući da imam iskustva iz skladišta, inventure itd. U tom slučaju mogu dobiti više odgovornosti što opet donosi bolju plaću. Zbog skladišta kontroliram dio zaliha, zaprimanje materijala. Uskoro će firma imati i internet stranicu pa bih trebao to voditi i polako se probijati na tom području.



- Također, tijekom ljeta radim u osiguranju kulturnih i sportskih događaja. A sad preko zime, vikendom kad mogu, radim u restoranu. Meni je ovdje sasvim dobro, osjećam da napredujem iz mjeseca u mjesec i vjerujem da će se tako nastaviti. Ovdje je tjedna isplata plaće, po meni najbolji sistem.

- Kada sam došao u Novi Zeland, doživio sam šok. Sve je drugačije, treba se snaći, pronaći posao, upoznati nove ljude. Ali, s vremenom je sve postalo normalno. Kada govorim o birokraciji, mogu reći da je sve brzo i efikasno. Kad sam išao po novu vizu, tu je bilo gnjavaže, ali s obzirom na broj prijava, djelomično ih i razumijem. Nema tu previše birokracije. Sistem je efikasan, ima par situacija za živce izgubiti, ali u usporedbi s Hrvatskom, ovo je relaksacija.



- Što se smještaja tiče, prvo sam bio po hostelima, a sad s djevojkom rentam garsonijeru u Aucklandu.

- Auckland je sam po sebi dosta velik, ima malo stanova (samo u centru) i sve ostalo su kuće. Da,  grad je multikulturalan. Ima veliki broj različitih kultura što je i očito u gradu već ako prođete glavnom ulicom. Kiwiji su ok, malo previše "laid back" ponekad, ali to im nije za zamjeriti. I kroz tjedan i vikendima rade klubovi. Ima par ulica koje su mi super, ali ništa specijalno sveukupno.



- Preko ljeta je odlično jer ima hrpa kulturnih događaja, a i kazalište ima uvijek zanimljive predstave, mjuzikle itd. Ima puno klubova gdje se skupljaju imigranti ili njihovi potomci pa oni organiziraju svoje (hrvatski klub ima folklorne večeri i slično). Vidio sam podosta toga na sjevernom otoku i nešto na južnom. Priroda je predivna. Ima svega, od predivnih šuma, vulkana, jezera, netaknute prirode. U biti, sve što ima i Hrvatska (osim vulkana).

- I morski život je bogat. Uz malo sreće možete vidjeti dupine, a uz puno više sreće i kitove. Na obali kod Kaikoure možete vidjeti tuljane kako spavaju na kamenu itd. Stvarno se ima puno toga za vidjeti.

- Najčešće pitanje koje si ljudi postavljaju je - kako do vize? Iskreno, sto ljudi, sto načina. Ako je netko na listi zanimanja, to je najlakši put. Najvažnije je ne odustati, puno ljudi je negativno po pitanju toga. Nažalost, ponekad su i u pravu, ali ponekad postoji milijun načina. Nije sve što piše na internetu istina. Ovdje se radi, a one priče da se ljudi obogate na branju jabuka i slično, zaboravite. Također, rekao bih da je dobro pročitati iskustva ljudi, ali to nije garancija ničega. Milijun ljudi, milijun iskustava - a kako će nekome biti, to najviše ovisi o njemu i njegovim sposobnostima.

- Nije mi žao što sam otišao, iako mi nedostaju obitelj i prijatelji. Ovo iskustvo vjerojatno ništa me može zamijeniti. O povratku razmišljam, ali u Europu (prije ili kasnije), u Hrvatsku ne. Novi Zeland je super, ali u Europi mi je lakše zbog vize itd. Ovdje bih ostao eventualno ako postanem resident (punopravni državljanin bez njihove putovnice), onda bi sve bilo puno lakše - zaključuje Marin.



NOVO
SAD Kornelija iz New Yorka: Život u Hrvatskoj mi sad izgleda kao neprekidni godišnji odmor
NAMIBIJA Život usred pustinje: Ovdje si ljudi uzimaju vremena da uživaju u prirodi
SINGAPUR Život u Singapuru: 'Ovo je daleko najefikasnija država u kojoj sam ikada bio'
VELIKA BRITANIJA Paula je očarana: 'Proputovala sam cijeli svijet, ali London je poseban'
POPULARNO
KOLUMNE
MARGI U BELGIJI [VIDEO] Zašto studirati u Bruxellesu?