PREPORUČUJEMO
SHELLEY JAMBREŠIĆSve o životu u Švicarskoj: Posao, ljudi, zdravstvo i porezi

15.09.2016. by Igor Gelenčir

"Nezaposlenost u Švicarskoj je općenito oko 3,2 posto. Posla ima puno i mijenjanje radnog mjesta je jednostavno i regulirano zakonom. U Švicarskoj su zakoni jako dobro organizirani, štite zaposlene i poslodavce jednako i ugovora se svi pridržavaju", započinje priču Shelley Jambrešić, 36-godišnjakinja koja je rođena u Zagrebu, a s 11 godina zajedno sa svojom obitelji odlazi u Švicarsku.

- Moj djed je bio kemičar i 1968. je dobio stipendiju da godinu dana radi u Zurichu na ETH-u u timu od Lavoslava Ružičke. Tamo je, između ostalog, upoznao jedan bračni par iz Berna. Nakon povratka u Hrvatsku, i dalje je ostao u kontaktu s Müllerima i oni su redovno ljetovali kod mog djeda i bake u Malom Lošinju. Za zahvalu su se Mülleri 1989. odlučili mom ocu pomoći u pronalasku posla u Švicarskoj. Otac je inženjer elektrotehnike i već onda je bio specijalist za Linux. U veljači 1990. je otputovao u Švicarsku na nekoliko razgovora i dobio posao u Bernu. U svibnju 1990. se preselio. Godinu dana kasnije doselili smo i moja majka, moj brat i ja - govori nam Shelley o povijesti preseljenja njezine obitelji u Švicarsku.

Život u Bernu i Zurichu

- Prvih 18 godina sam stanovala u Bernu. Bern je glavni grad Švicarske i četvrti po veličini. Grad je predivan, s puno prirode i, kao svi švicarski gradovi, jako je čist. U Švicarskoj 25 posto stanovništva ima migracijsku pozadinu (znači da su ili oni sami, ili njihovi roditelji ili djed/baka doselili iz druge zemlje). Tako je i Bern dosta internacionalan. U Bernu i stanuju tipični Švicarci. Oni vole svoja pravila i vole da ih se svi pridržavaju. Jako su ljubazni, ali i distancirani. Švicarci smatraju da svako prijateljstvo donosi prava i obaveze, pa tako svoje bliske prijatelje biraju jako oprezno.

- Ja sam se zbog posla 2008. preselila u Zurich gdje i danas živim. To je najveći grad u Švicarskoj i leži direktno iznad Zuriškog jezera. Grad je predivan i jako internacionalan. Tu su sva glavna sjedišta banaka, nacionalno sveučilište ETH ("dom Nobelovaca"), Google i puno ostalih poznatih firmi. Kada se šetate po Bahnhofstrasse, glavnoj ulici u centru grada, onda skoro više čujete engleski nego njemački odnosno zuriški dijalekt.

- Plaće dolaze na vrijeme (između 26. i 30. u mjesecu) i socijalna mreža je jako dobro organizirana. Otkazni rok je po zakonu 1-3 mjeseca (veći dio firmi se dobrovoljno drži 3 mjeseca), svi imaju najmanje 20 dana godišnjeg odmora u godini i radni tjedan je 40-42 sata. Prekovremeni sati postoje, ali se poslodavci uglavnom trude držati ih pod kontrolom. Mogu se ili uzeti kao dodatni godišnji odmor ili ih firma isplati.

Uz visoke plaće dolaze i visoki životni troškovi

- Životni troškovi u Švicarskoj su jako visoki (npr. prosječna stanarina u Zurichu je oko 1.700 franaka mjesečno, zdravstveno osiguranje oko 200 franaka mjesečno), ali su i plaće visoke. To u kombinaciji sa stabilnim radnim tržištem i globalizacijom je dovelo do toga, da jako puno ljudi izvana traži posao ovdje. Taj pritisak se dosta primijeti kod traženja novog radnog mjesta. To je dovelo do toga da su 2014. Švicarci glasali za takozvanu "Einwanderungsinitiative" (inicijativa imigracije), koja ograničava količinu stranaca koji mogu dobiti dozvolu za boravak i rad u Švicarskoj. Na primjer, ako poslodavci danas žele zaposliti stranca koji još nema dozvolu za boravak i rad u Švicarskoj, moraju dokazati da ne mogu pronaći osobu u Švicarskoj za taj posao i da ne traže stranca samo zato što oni traže manju plaću (takozvani "Lohn-dumping").



Zdravstveni i porezni sustav Švicarske

- Po zakonu svi moraju imati "Grundversicherung", odnosno osnovno zdravstveno osiguranje. Postoje uz to dodatna i privatna osiguranja, koja su dobrovoljna. Za osnovna i dodatna osiguranja postoje različite osiguravajuće kuće i svatko sam bira svoju. Cijene su različite i ovise o spolu (žene plaćaju nešto više), starosti (što stariji, to je skuplje), regiji stanovanja i franšizi (što viša, to jeftinije). Na primjer, ženska osoba od 30-40 godina, koja stanuje u centru grada i ima najvišu franšizu od 2.500 franaka plaća otprilike 170-220 franaka mjesečno za osnovno osiguranje. Franšize postoje od 500 do 2.500 franaka. Franšiza od 500 franaka znači da do 500 franaka godišnjih troškova snosite sami, a od 500 naviše samo još 10 posto. To zvuči skupo, ali zato i jako dobro funkcionira. Postoje različite opcije (slobodan izbor liječnika, telmed preko telefona ili model zdravstvenog centra). Uglavnom se dogovara termin unaprijed i doktori se pridržavaju termina (nema čekanja u čekaonici po sat, dva, nego dođete na red kad je vaš termin). Ako treba specijalna pretraga (npr. CT, rentgen, krvne slike), onda se to i brzo obavi. Nema dugog čekanja. Doktori nemaju nikakva pravila koliko određenih pretraga ili uputnica smiju izdati, nego ih daju po potrebi.

- Dodatna zdravstvena osiguranja ovise o osiguranju i paketu. Na primjer, ima paket za naočale ili čak masaže.

- Porez se plaća na dva načina. S kratkotrajnom dozvolom boravka (dozvola A ili B) važi "Quellensteuer", kod kojeg je porez oduzet direktno od plaće. Jednom godišnje se radi prijava poreza i onda dobijete uplaćeni višak natrag. S dugotrajnom dozvolom boravka (ili kao švicarski državljanin) jednom godišnje radite prijavu poreza i na osnovu toga platite porez. Plaća se državni porez (8.5 posto) i kantonalni/općinski. Visina kantonalnog i općinskog poreza ovisi jako o kantonu u kojem stanujete i kreće se od 2 do 6.5 posto.



- Švicarska je prije nekoliko godina prešla na to da se porez plaća za trenutnu, a ne više za prošlu godinu. Plaćati se može u ratama ili sve odjednom. PDV u Švicarskoj je 8 posto.

Hrvatska je lijepa, ali o povratku ne razmišlja

- U Švicarskoj živi oko 35.000 Hrvata, a puno njih već ima švicarsko državljanstvo. Otkad je Hrvatska članica Europske unije, Hrvati mogu slobodno putovati u Švicarsku kao turisti. Ali, budući da bilateralni ugovori s EU u vezi s Hrvatskom još nisu dogovoreni i potpisani, Hrvatima još uvijek treba dozvola za rad i boravak. Jedan važni razlog zašto bilateralni ugovori još uvijek nisu sklopljeni je spomenuta inicijativa imigracije.

- U Hrvatsku dolazim jednom godišnje u srpnju i kolovozu na ljetovanje. Jako mi se sviđa Jadran i koliko god sam vidjela drugih mjesta na svijetu, jadranska obala mi je još uvijek predivna. Ja sam u Zurichu pronašla i izgradila svoj dom, ali još uvijek se uz more, slani zrak i stijene osjećam najbolje i "kod kuće". U srcu sam i dalje "morska životinja". Svejedno, povratak u Hrvatsku za mene nije opcija. Ja sam prestala uopće pratiti vijesti o tome što se događa s politikom u Hrvatskoj, zato što me to samo jako ražalosti. Hrvatska ima toliko pametnih i visoko obrazovanih ljudi, a na kraju im ne nudi nikakve perspektive. Mislim da se tu mora još jako puno toga promijeniti - zaključuje Shelley.



NOVO
SAD Kornelija iz New Yorka: Život u Hrvatskoj mi sad izgleda kao neprekidni godišnji odmor
NAMIBIJA Život usred pustinje: Ovdje si ljudi uzimaju vremena da uživaju u prirodi
SINGAPUR Život u Singapuru: 'Ovo je daleko najefikasnija država u kojoj sam ikada bio'
VELIKA BRITANIJA Paula je očarana: 'Proputovala sam cijeli svijet, ali London je poseban'
POPULARNO
KOLUMNE
MARGI U BELGIJI [VIDEO] Zašto studirati u Bruxellesu?