PREPORUČUJEMO
ANTONIO MITAGAko dođete živjeti na Island, na ove 4 zanimljivosti morate računati

09.10.2016. by Igor Gelenčir

"Dolazak je bio popriličan šok, uzevši u obzir da sam se uvijek kretao samo po Balkanu. Skandinavija mi je bila strana kulturološki i klimatološki. Svakako pozitivna promjena. Ljudi su mirni i staloženi, uvijek spremni pomoći", započinje svoju priču Antonio Mitag, 30-godišnjak iz Velikog Trojstva pokraj Bjelovara. Web dizajner koji je Hrvatsku zamijenio glavnim gradom Islanda, Reykjavikom.

- Prvo radno mjesto u Hrvatskoj mi je bilo u jednoj banci, u službi naplate. Nakon toga sam radio u maloj programerskoj firmi koja se bavila ponajprije programiranjem alata za Renault koncesionare, a nakon toga sam godinama radio u maloj firmi u Zagrebu koja se bavila proizvodnjom filmova za Turističku zajednicu grada Zagreba. Tamo sam radio sve i svašta, od programiranja, web dizajna do video montaže i snimanja tona. Otišao sam na Island, u Reykjavík iz dva razloga; prvi je što mi se djevojka odselila ovdje, a drugi razlog je što je ovdje nezaposlenost niska, a standard visok i svi koji hoće raditi imaju šansu dobiti posao.

- Prvi dojam mi je bio iz aviona, cijeli otok je bio prekriven snijegom. Doslovno cijeli otok. Srećom, uvijek sam bio više naklonjen zimskim uvjetima.

- Reykjavík je nevjerojatan grad. Očarao me sam centar, tih nekoliko uličica koje su krcate malim dućanima, restoranima i kafićima. Nekako mi se čini da, iako je centar sam po sebi vrlo malen, uvijek ima aktivnosti napretek; od koncerata u lokalnim kafićima do velikih događanja (npr. Color Run ili prvi dan ljeta) svakih mjesec-dva. Najbitniji su svakako ljudi. Većinom su nasmješeni i ugodni. Jedini nedostatak samog grada je nedavni trend uništavanja lokalnih poduzeća kako bi se otvorilo još turističkih dućana i hotela.

- Reykjavík je samo mali dio onog što sam iskusio ovdje. Budući da sam pronašao posao u turizmu, prošao sam većinu glavnih turističkih destinacija na otoku. I svaka je nevjerojatna na svoj način. Zasad mi je Reykjadalur najdraže mjesto na Islandu. Nakon 45 minuta penjanja po brdima, kupanje u vrućoj rječici u bilo koje doba godine je genijalno iskustvo.

- Najveći problem u Reykjaviku je AirBnB situacija. Većina stanova je pretvorena u AirBnB tako da je unajmljivanje stana gotovo nemoguće. Većina ljudi je primorana dijeliti stanove kako bi si ih mogli priuštiti. Većina stanova je cijelo vrijeme iznajmljena u AirBnB, kratkoročno za puno novca, dok je dugoročno unajmljivanje stana radi toga gotovo nemoguće. Naravno, to podiže cijenu stanova. Na primjer, prosječna plaća je oko 250.000 kruna dok je cijena stana s dvije sobe oko 210.000 kruna, ako se nalazi u blizini centra. Cijene soba se kreću oko 80.000 kruna. Najgore prolaze studenti jer oni nemaju velike prihode budući da rade pola radnog vremena, ali svejedno moraju imati krov nad glavom. Po mom mišljenju to je jedini veliki problem na koji sam naišao na Islandu.

Zdravstveni i porezni sustav Islanda

- Zdravstvo funkcionira ovako: nakon 6 mjeseci života u ovoj zemlji zdravstveno se dobiva automatski. Specijalistički pregledi su skupi, obični pregledi se plaćaju oko 2.000 kruna. Zubari su stravično skupi i ne ulaze u zdravstveno. Liječenje jednog zuba može koštati oko 50 posto prosječne plaće mjesečno. U bolnicama nema redova, nitko ne ide na pregled da bi razgovarao s doktorom ili u čekaonici. Cijeli sistem funkcionira doista dobro. Ako trebaš doktora, možeš računati da ćeš brzo doći na red.

- Porez je određen visinom primanja, ali svatko ima određenu količinu porezne olakšice mjesečno koja se odbija od tog poreza. I nakuplja se iz mjeseca u mjesec, ako se ne potroši. S natprosječnom plaćom oko 30 posto plaće odlazi na porez.

- Cijeli sustav je vrlo dobro posložen. Čim sam došao dobio sam osobni identifikacijski broj (kennitalu) koja otvara online usluge. Od praćenja poreznih olakšica preko povrata poreza do praćenja olakšica koje ti daje unija (svaka firma te automatski prijavljuje u uniju). Na primjer, meni je nedavno unija financirala tečaj islandskog jezika.

- Kennitala je dovoljna za bilo što jer jednom kad ukucaju kennitalu u sustav dobiju tvoju sliku i osnovne podatke, većina državnih firmi i banke imaju pristup tim podacima.

Zanimljivosti s Islanda

1) Voda - Sva voda je pitka; iz slavine, iz rijeke, iz vodopada... Vruća voda dolazi iz geotermalnih izvora. Cijeli grad se grije iz tih izvora. Sva topla voda smrdi po pokvarenim jajima i ne može se koristiti za hranu (može, ali onda hrana smrdi po sumporu). Svakako je zanimljivo prvih nekoliko puta kad se tuširaš, dok se ne navikneš. Imao sam osjećaj da ću smrdjeti po sumporu zauvijek.

2) Pivo - donedavno je bila zabranjeno. Sad imamo dan piva. Pivo košta otprilike 50 kuna za pola litre, osim ako je na happy hour popustu. Onda je oko 40 kuna. Islanđani obožavaju pivo i vjerujem da svaki Islanđanin koji mi se požalio da nema novca većinu novca troši na pivo. Ne znam zašto su toliko opsjednuti, ali pivo se pije češće od vode. Imaju domaća piva koja su zaista visoke kvalitete i mikropivovare koje rade male količine finih piva.

3) Amerikanizacija - hrana, slatkiši. Sve je prepuno američkih proizvoda (Island je bio pod američkom vlašću dosta dugo pa je dobar dio kulture preuzet od SAD-a). Glavni fast food su im hot dogovi, minijaturni hamburgeri koji svi odreda podsjećaju na McDonalds, i prženi krumpirići koje naručuju po kafićima uz pivo.

- Doslovno svi slatkiši sadrže lakkris, odnosno liquorice, koji je dosta gorak pa se puno ljudi ne slaže s islandskim slatkišima. Ja ga osobno obožavam, pogotovo slanu verziju. Čak ga naručujem u sladoledu. Ostala hrana je bazirana na ribi. Fish and Chips (fenomenalan mali restorančić kod luke) mi je jedno od dražih mjesta za gablec.

4) Thetta reddast - Islanđani imaju ovu izreku koja zapravo ima dva značenja: "sve bude ok" ili "boli me briga". Uglavnom, cijela priča se svodi na to da Islanđani vole slegnuti ramenima i pustiti sve da se odvija kako hoće, na kraju sve bude ok.

Budućnost je na Islandu

- Od veljače, otkad sam došao ovdje, nisam se vratio u Hrvatsku. Planiram otići kući za Božić, vidjeti roditelje koji mi, naravno, nedostaju. Ovdje je život bolji i jednostavniji, većina stvari koje se u Hrvatskoj smatraju luksuzom, ovdje su potpuno normalne. Ne vjerujem da ću se vraćati u Hrvatsku dok se stvari tamo ne promijene. Vjerojatno ću ostati na Islandu, ali smo u zadnje vrijeme razgovarali i o eventualnom odlasku na Novi Zeland. Nostalgija me uhvati svaki put kad mi se jede burek ili ćevapi. Srećom, naučio sam se napraviti dobar burek.

- Nikako mi ne nedostaje ljeto u Hrvatskoj; temperature se ovdje u ljetu kreću od 10 do 20 stupnjeva, nema znojenja na 35 u hladu i to mi u potpunosti odgovara - zaključuje Antonio.



NOVO
SAD Kornelija iz New Yorka: Život u Hrvatskoj mi sad izgleda kao neprekidni godišnji odmor
NAMIBIJA Život usred pustinje: Ovdje si ljudi uzimaju vremena da uživaju u prirodi
SINGAPUR Život u Singapuru: 'Ovo je daleko najefikasnija država u kojoj sam ikada bio'
VELIKA BRITANIJA Paula je očarana: 'Proputovala sam cijeli svijet, ali London je poseban'
POPULARNO
KOLUMNE
MARGI U BELGIJI [VIDEO] Zašto studirati u Bruxellesu?