U Belgiji srednjoškolci rade već od 16. godine i odlično su plaćeni
PREPORUČUJEMO
MATKO MATIĆU Belgiji srednjoškolci rade već od 16. godine i odlično su plaćeni

10.11.2016. by Monika Ivanović

Matko Matić osječki je lega koji od lipnja 2014. godine živi u centru Bruxellesa sa svojom obitelji. Trenutno pohađa petu godinu flamanske škole „Sint-Jan Berchmanscollege Brussel“, a nakon nje planira nastaviti svoj studentski život u Belgiji ili pak negdje drugdje u inozemstvu.

- U Bruxelles prvotno smo doselili mama i ja, a razlog preseljenja bio je mamin posao. Naime, mami su ponudili mjesto u stalnom predstavništvu Republike Hrvatske pri Europskoj uniji. Takva prilika se ne odbija te smo se preselili. Ubrzo nakon toga došli su i tata te sestra te sada živimo svi zajedno.

Matko ističe vidljive razlike u kvaliteti života te navodi kako Belgija, u odnosu na Hrvatsku, uvelike prednjači po boljim uvjetima života. Ipak, nije sve tako idealno kako se možda na prvu čini.

- Rekao bih da je prosječna kvaliteta života viša nego u Hrvatskoj. Razlika se može uočiti već kod srednjoškolskih poslova preko onih studentskih. U Belgiji učenici smiju legalno raditi od 16. godine što veliki dio srednjoškolaca koristi. Prosječna plaća jednog takvog studentskog posla je oko 10 eura po satu što je velika razlika u usporedbi s Hrvatskom. S druge strane, postoji veliki broj beskućnika i cijelih kvartova gdje ljudi žive u jako lošim uvjetima. Tako da, iako veći dio ljudi živi možda komotnije nego u Hrvatskoj, postoji i druga strana ljudi koji imaju problema s osnovnim životnim potrebama.
 
Što se tiče međuljudskih odnosa, Matko je poprilično zadovoljan te ističe kako su Belgijanci susretljivi. No, koliko god oni bili pristupačni i srdačni, ipak to nije na istoj razini kao u Hrvatskoj.



- Ljudi su uglavnom prijateljski nastrojeni i otvoreni, vjerujem da bi svatko koga biste zaustavili na ulici i pitali za pomoć to učinio bez problema. Ipak, zamjećujem da se privatno ljudi manje druže nego u Hrvatskoj. No, po mojemu sudu to je tipično za te razvijenije zemlje. Drukčiji je način života, ali i tempo života te svatko ide na svoju stranu i manje imaju vremena jedni za druge. Više su posvećeni užem krugu prijatelja i druženja su uglavnom vikendima, a rijetko kada preko tjedna, odnosno radnim danom.

Belgiju nije birao, Belgija je izabrala njega, odnosno njegovu majku, a ostatak obitelji se prilagodio. S obzirom da je mama imala ranije dogovoren posao, nije bilo većih problema oko snalaženja.

- S obzirom da je mama došla nekoliko mjeseci prije mene, smještaj i ostale stvari su bile riješene. Nisam imao previše problema s time jer nisam bio prepušten sam sebi te samim time sve je bilo lakše, od papirologije do nekih drugih stvari. Trebalo mi je nekoliko tjedana da upoznam grad, ali zapravo sam se cijelu godinu privikavao na ljude u školi i način školovanja koji je sličan hrvatskom, ali svejedno postoje razlike na koje se trebalo priviknuti. Sve u svemu, promijeniti okolinu i grad velika je stvar pa samo privikavanje traje i dan danas. Naravno, većinu stvari sam prihvatio kao uhodanu svakodnevicu, ali opet uvijek ima nekih iznenađenja. Mislim da to sve dođe na svoje kroz neki dulji period.

U Belgiji su gotovo jednako zastupljeni i nizozemski i francuski jezik. Svatko bi pomislio da je iznimno teško savladati dva jezika, no Matko tu nije predstavljalo veliki problem.



- Moram priznati da nisam imao gotovo nikakvih problema. Nizozemski sam počeo učiti ljeto prije početka škole te sam do rujna te godine imao osnovno znanje jezika. Profesori su imali dosta razumijevanja te sam ga uspio savladati bez većih problema. Jedna od velikih prednosti koje stječem životom u Bruxellesu je mogućnost učenja dva jezika – nizozemskog i francuskog. Nastava se odvija na nizozemskom, ali je francuski jedan od bitnijih predmeta te su satovi francuskog na visokoj razini što znači da sam i njega morao savladati.

U svojoj školi ne susreće Hrvate, no van nje provodi slobodno vrijeme s njima, a relativno često ih i susreće na ulici.

- Izlasci su poprilično drukčiji nego u Hrvatskoj. Izlasci petkom i subotom u klubove zapravo i nisu toliko drukčiji, ali odlasci na kavu gotovo da i ne postoje. Otkad sam u Bruxellesu nisam čuo da je netko iz škole otišao s nekim negdje na kavu ili na piće. Jedan od razloga je vjerojatno taj što velik dio učenika moje škole živi na rubovima Bruxellesa i dolaze relativno kasno kući (16:30 – 17:00) pa nemaju previše vremena za tako nešto. No napominjem, to je ipak donekle drukčija kultura i drukčije su društvene norme pa samim time se i svakodnevne navike stanovnika razlikuju. Svi mi znamo da se samo „kod nas“ ide po kavama svaki dan.

Hrvatsku posjećuje nekoliko puta godišnje, gotovo svaki put kada ima praznike, no trenutno se ne planira vraćati nazad.

- Nakon ove godine završavam srednju školu te me čeka upis na fakultet. Još nisam odlučio gdje ću na studij, no planiram ga upisati ili u Belgiji ili pak negdje vani ukoliko bude bilo mogućnosti. Hrvatska mi nije jedan od izbora za moje akademsko obrazovanje. No, što će biti nakon završenog fakulteta nitko ne zna. U nekoj bližoj budućnosti ne planiram se vraćati u Hrvatsku, a za kasnije se nikada ne zna. Samo mogu reći da ne isključujem mogućnost da ću se jednoga dana vratiti.

Ponekad ga uhvati nostalgija za Hrvatskom jer ga ipak mnoge stvari vežu za nju, ali i za njegov rodni grad Osijek. Ali s druge strane, postoje i mnoge stvari zbog kojega je lako zavoljeti Bruxelles, kaka kaže Matko.

- Vrlo visoka razina multikulturalnosti je ono prvo pozitivno što bih istaknuo kada je u pitanju Bruxelles. U njemu se nalaze predstavnici država iz cijeloga svijeta, a većinom i njihove obitelji te to pridonosi raznolikosti ljudi i kultura na jednome mjestu. To donosi mogućnost susretanja i upoznavanja ljudi iz cijeloga svijeta, a to ima mnoge prednosti. Upoznavanje s različitim kulturama i običajima te se svašta zanimljivoga može naučiti i čuti iz druženja s njima. Za mene je to zaista divno.

Matko u potpunosti podržava svakoga tko želi napustiti Lijepu našu, no ipak je pun opreza.

- Poručio bih onima koji idu da se pripreme da zapadna Europa nije obećana zemlja. Ne zato da ih obeshrabrim ili nagovorim da ostanu, nego jednostavno da se pripreme na probleme i poteškoće koji ih čekaju - zaključuje naš sugovornik.
 

NOVO
SAD Kornelija iz New Yorka: Život u Hrvatskoj mi sad izgleda kao neprekidni godišnji odmor
NAMIBIJA Život usred pustinje: Ovdje si ljudi uzimaju vremena da uživaju u prirodi
SINGAPUR Život u Singapuru: 'Ovo je daleko najefikasnija država u kojoj sam ikada bio'
VELIKA BRITANIJA Paula je očarana: 'Proputovala sam cijeli svijet, ali London je poseban'
POPULARNO
KOLUMNE
MARGI U BELGIJI [VIDEO] Zašto studirati u Bruxellesu?