Jasmina razbija predrasude o Švedskoj: 'Ljudi nisu hladni, a novac ne pada s neba'
PREPORUČUJEMO
JASMINA TURČALOJasmina razbija predrasude o Švedskoj: 'Ljudi nisu hladni, a novac ne pada s neba'

16.11.2016. by Igor Gelenčir

"Prednosti Švedske su definitivno ekonomska i socijalna sigurnost, te mogućnost napredovanja. Najveća mana, za koju ne znam hoću li se ikada naviknuti, kao prava Dalmatinka, je klima. Göteborg je poprilično siv i kišovit grad. Zimi je dosta mračno, a i kad je dan, sivo je i nema sunca. Više ne uzimam sunce 'zdravo za gotovo', jedva dočekam svaku minutu sunca", započinje svoju priču Jasmina Turčalo, 29-godišnja magistra sociologije te švedskog jezika i kulture iz Šibenika.

- U Göteborg sam se odselila prije dvije godine, točnije u listopadu 2014. Odabir zemlje je bio već uvjetovan mojim studijem. U Zagrebu sam studirala švedski jezik i kulturu. U Švedsku, švedski jezik i kulturu sam se valjda zaljubila odmah nakon prvog predavanja. Tijekom studija sam imala priliku jedan semestar preko Erasmusa studirati na Sveučilištu u Uppsali. Već tada, nakon boravka od 5 mjeseci sam znala da ću se kad-tad vratiti i živjeti u Švedskoj. No, neki razrađeniji plan nije postojao - nisam znala ni kad ni kako. Nakon završenog studija u Zagrebu, 2012. godine, dobila sam posao u jednoj švedskoj turističkoj agenciji. Za njih sam radila kao vodič po Hrvatskoj i organizatorica grupnih putovanja. Agencija središnji ured ima u Göteborgu. Godine 2014. dobila sam ponudu doći raditi u glavnom uredu i tako sam tu završila.

- Prvu godinu svog boravka u Švedskoj sam radila u toj agenciji, a od studenog prošle godine radim u državnoj službi - opisuje nam svoj put.

Nije bilo šokova i teške prilagodbe



- Ja teško mogu govoriti o prvim dojmovima, o ljudima i zemlji kad sam se doselila budući da sam ja u kontaktu sa Švedskom i Šveđanima bila od samog početka studiranja, tako da za mene nije bilo nekih većih novosti i nekog većeg šoka. Voljela bih jedino razbiti predrasudu o "hladnim Šveđanima". Moj dojam uopće nije takav. Šveđani su izrazito susretljivi, spremni pomoći u svakom trenutku. Ono što možda ostavlja dojam "hladnoće" je stil života. Ovdje se jako puno radi, čovjek provede 9-10 sati na poslu, zimi mrak pada jako rano, tako da Šveđani vrijeme poslije posla uglavnom provode doma s obitelji, a s prijateljima se dogovaraju susreti za vikend. Nema one spontanosti kao kod nas, nego je puno toga unaprijed dogovoreno i isplanirano.

Jezik nije težak, ali problem je izgovor

- Moglo bi se reći da je švedski kombinacija engleskog i njemačkog jezika, tako da u pismu može vrlo brzo postati razumljiv. Ono što je specifično za švedski i što ga po meni čini teškim za naučiti je izgovor. Al' mislim da se nakon godinu-dvije dana boravka ovdje može jako dobro svladati. Ono što je pozitivno je to što Švedska svim doseljenicima pruža mogućnost besplatnog učenja jezika. Ono što može biti pomalo negativno (koliko i dobro) je to što ovdje svi izvrsno pričaju engleski, od djece do starijih osoba. Tako da se često dogodi da, kad se čovjek doseli, vrlo brzo zanemari švedski jezik jer se itekako dobro snalazi i normalno živi komunicirajući samo na engleskom. Moj savjet svima je da se ipak posvete švedskom jeziku jer olakšava integraciju u društvo, a vjerujem i pronalaženje posla.

Švedska je prava socijalna država



- Ja radim u švedskom zavodu za socijalno osiguranje. Mogu reći da je Švedska iz moje "hrvatske perspektive" izrazito socijalna država, iako se svi Šveđani možda neće složiti sa mnom i pronaći će mane. Državna služba u kojoj ja radim isplaćuje preko 30 različitih vrsta naknada - od uobičajenih bolovanja, porodiljnog, preko naknada za odlazak na rehabilitaciju, naknada za troškove stanovanja, dječjih doplataka, adaptaciju automobila za osobe s posebnim potrebama, naknade izbjeglicama ili "novim Šveđanima" kako ih zovu. Npr. jedna od meni iz "hrvatske perspektive" zanimljivih i izrazito humanih naknada je ona koja se 100 dana isplaćuje osobi koja ne radi kako bi boravila s teško bolesnom bliskom osobom. Roditelji npr. teško bolesne djece mogu neograničen broj dana izostajati s posla kako bi bili sa svojom djecom, a država im nadoknađuje 80 posto plaće.

- Ili, na primjer, da kod rođenja djece i otac dobiva 10 slobodnih dana koje mu država nadoknađuje, a nakon toga naravno može baš kao i majka ići na porodiljni. Svako dijete dobije ukupno 480 porodiljnih dana.
 
- Izbjeglice koje sad dolaze s Bliskog Istoka imaju određenu naknadu koju dobivaju dok se "integriraju" u društvo, ta naknada može iznositi i do 1000 eura mjesečno, ovisno imaju li djecu i koliko djece imaju. Tijekom tog perioda "integracije" i dobivanja naknade idu u školu, obavljaju praksu i slično. To nije "socijala" nego naknada za integraciju.

- Ono što je isto tako po meni zanimljivo, a potpuno je drugačije nego kod nas, jest da je ovdje najnormalnije da i otac uzima porodiljni. Po meni to također puno govori o ravnopravnosti spolova. Iako se i u Švedskoj vode velike debate o tome kako se žene još uvijek manje plaćaju od muškaraca za iste poslove.

- Hrvata ima itekako mnogo u Göteborgu. Postoji udruženje "Velebit" gdje se sastaju, druže, a tu su česti i koncerti naših izvođača. Osobno još nisam bila u "Velebitu", al' doći će i to na red.

Novac ne pada s neba




- Moj savjet onima koji se žele doseliti u Švedsku - prvo trebate razbiti sliku koju, čini mi se, mnogi imaju o Švedskoj - novci ovdje ne rastu na drveću niti padaju s neba. Ovdje se jako puno radi, ali se i zaradi dovoljno za normalan i lagodan život. Kad govorim o gradovima, u većim gradovima poput Göteborga, Stockholma i Malmöa su definitivno veće mogućnosti, ali je užasno teško pronaći stan. Ponekad se čini da je lakše pronaći posao nego stan. Možda iz tog razloga, a i zato što sam ja ipak odrasla u manjem gradu, meni su draži manji gradovi. Na primjer, moj favorit, a možda i sljedeće mjesto stanovanja je Örebro u središnjoj Švedskoj.

- Definitivno nisam požalila što sam donijela odluku odseliti jer mislim da su mi ovdje puno veće mogućnosti za napredovanje, a kao što sam već i rekla to je bio moj san od onog dana kad sam čula prvu švedsku riječ. Da se često uhvatim kako razmišljam o svome odlasku i je li tako moralo biti i zašto, uhvatim se. Nije lako budući da sam ovdje došla sama, bez roditelja, partnera, prijatelja i to je ono što mi (uz sunce) najviše nedostaje. Ali, s druge strane znam da je to trenutno jedina prava odluka budući da sam ovdje ekonomski i socijalno sigurnija te slobodnija biti što hoću, misliti što hoću i reći što hoću - zaključuje Jasmina.
 


NOVO
SAD Kornelija iz New Yorka: Život u Hrvatskoj mi sad izgleda kao neprekidni godišnji odmor
NAMIBIJA Život usred pustinje: Ovdje si ljudi uzimaju vremena da uživaju u prirodi
SINGAPUR Život u Singapuru: 'Ovo je daleko najefikasnija država u kojoj sam ikada bio'
VELIKA BRITANIJA Paula je očarana: 'Proputovala sam cijeli svijet, ali London je poseban'
POPULARNO
KOLUMNE
MARGI U BELGIJI [VIDEO] Zašto studirati u Bruxellesu?