PREPORUČUJEMO
CARMEN GRUBERU Luksemburgu živi preko tisuću Hrvata, imamo svoje društvo i organiziramo evente

22.11.2016. by Igor Gelenčir

Carmen Gruber je 33-godišnjakinja iz Zagreba. Trenutno radi kao menadžerica projekata te je i predsjednica društva Hrvata u Luksemburgu od 2014. godine. Jedna zanimljivost koju vrijedi istaknuti je da neki Hrvati Luksemburg od milja zovu "naše malo misto".

Država koja dobro funkcionira

- U Veliko Vojvodstvo Luksemburg preselila sam se početkom 2011. godine, u glavni grad Luxembourg. Odluka je bila temeljena na ponudi za posao nakon natječaja za hrvatsko ugovorno osoblje u europskim institucijama. Luxembourg je jedno od tri mjesta rada Europske unije zajedno s Bruxellesom i Strasbourgom.

- Osobno radim u europskim institucijama kao i još nekih 200-tinjak Hrvata u Luksemburgu. Nezaposlenost u privatnom sektoru kreće se oko 6,5 posto, a posla u načelu ima, jedino je zbog višejezičnosti teško biti konkurentan bez poznavanja francuskog i njemačkog jezika. U principu je situacija ovdje slična kao i kod nas, pravna država funkcionira, sindikati rade svoj posao i na taj način radnici mogu ostvariti svoja prava.



Luksemburg je vojvodstvo koje je kao suvremena država nastao odcjepljenjem grane nizozemske kraljevske obitelji, stoga nisu dobili status kraljevine u 19. stoljeću. Luksemburžani su naviknuti na imigracije jer su prvi migranti bili Talijani i Portugalci još krajem 19. stoljeća koji su dolazili raditi u rudnicima u široj regiji. Na brojne valove useljavanja reagirali su pozitivno jer znaju da strani radnici koriste domaćem gospodarstvu, no istina je da su na primjer u gradu Luxembourgu skupina koja je sve manje brojna (svega 40-ak posto stanovnika grada ima luksemburšku putovnicu) jer se sele u mirnije ruralne dijelove zemlje - objašnjava nam Carmen.

Mala zemlja s puno stranaca

- Veliko Vojvodstvo Luksemburg broji svega oko 550.000 stanovnika od kojih je više od 40 posto stranaca. Društvo je multikulturalno i uključivo. Glavni grad Luxembourg veličine je Osijeka s oko 100.000 stanovnika. Grad i država su zbog prilagodbe gospodarske politike u 70-im godinama prošlog stoljeća vrlo bogati, no ti su podaci pod utjecajem velikih multinacionalnih poduzeća sa sjedištem u Luxembourgu.

- Na primjer, to su Amazon ili Astra koji svoj cjeloviti europski promet prijavljuju u ovoj europskoj mini-državi zbog povoljnog poreznog režima. Dakle, dobro se živi, no ipak brojke odaju lažan dojam. Priroda je vrlo lijepa, imaju izvrsno razvijene biciklističke staze te staze za hodanje. Najveća mana su cijene zdravstvenih usluga te stanovanja koje dosežu i više od tisuću eura mjesečno za garsonijeru od 35 četvornih metara.



Zdravstveni sustav nigdje nije potpuno besplatan pa tako ni u Luksemburgu. Osiguranik luksemburškog socijalnog osiguranja ima pravo na korištenje zdravstvenih usluga te jedan manji dio sam plaća. Lijekovi su isto tako subvencionirani, ali nisu potpuno besplatni. Za preglede postoje liste čekanja, na primjer, za MRT oko 3 mjeseca. Zdravstveno osoblje u Luksemburgu se uvijek traži, no uvjet je poznavanje barem francuskog jezika na razini B1.

Čak tri službena jezika

- Imamo tri službena jezika, a to su luksemburški, francuski i njemački. Sva tri se koriste u svakodnevici, s tim da luksemburški najviše govore domaći u privatnom miljeu te se koristi u kontaktu s državnim službama u kojima rade pretežito Luksemburžani, francuski je jezik prava, stoga su svi pravni tekstovi sročeni na francuskom jeziku te njemački koji je jezik medija i Luksemburžani ga preferiraju zbog bliskosti s luksemburškim. Osobno sam znala njemački otprije pa sam luksemburški relativno lako naučila, a s francuskim se mučimo svi mi koji se s njim nismo ranije suočili.

Hrvati imaju svoje društvo



- Hrvati u značajnijem broju dolaze u Luksemburg 1960-ih godina. Druga i treća generacija Hrvata u Luksemburgu stekla je obrazovanje, a i društveni ugled, dok se četvrta generacija gotovo u potpunosti asimilirala u društvo. Procjenjujemo da u Luksemburgu živi između 1.000 i 1.500 Hrvata.

- Hrvatsko društvo Luksemburg osnovano je 2006. godine pod imenom „Hrvatski kulturni i športski klub Croatia Luxembourg“. Međutim, zbog pomanjkanja interesa društvo 2010. godine privremeno prestaje s radom. Kako je od 2010. godine u kontekstu pristupanja Hrvatske Europskoj uniji broj Hrvata u Luksemburgu porastao, tako se pojavila i potreba za revitalizacijom društva te se na inicijativu članstva društvo ponovo aktivira. Na prvoj skupštini održanoj u proljeće 2014. godine društvo mijenja naziv u „Hrvatsko društvo Luksemburg“ i u svega nekoliko mjeseci nakon novog početka kreće čitav niz aktivnosti kojima je cilj povezati i integrirati Hrvate te ih uvezati u luksemburško društvo. Otvara se internetska stranica, organiziraju se sportske manifestacije, prikuplja se humanitarna pomoć za poplavama stradala područja u Hrvatskoj. Radi ostvarenja misija društva ponovo je pokrenuta dopunska nastava hrvatskoga jezika, organizirani su nastupi na međunarodnim događanjima, popularizira se hrvatski jezik i književnost te se organiziraju razni zabavni i kulturni događaji. Ovdje je stranica društva na kojem možete više toga pročitati: Hrvatska.lu.

Od aktivnosti možemo najaviti predstavljanje Hrvatske na međunarodnom događaju International Bazar 26. i 27. studenog 2016. (http://bazar-international.lu) te Božićni koncert Anđele Zelić 18. prosinca 2016. Početkom 2017. godine održat ćemo info večer o tržištu nekretnina u Luksemburgu.

- Mentalitet i kuhinja naginju ka germanskom kao i jezik stoga će se na stolu uvijek pronaći dobar komad mesa s kiselim zeljem ili popečci od krumpira, poznati Grompelkichelcher. Društvo je uređenije nego na što smo mi navikli, što je s jedne strane dobra stvar jer nam prija što su stvari predvidljivije, no opet, ponekad nam se čini kao pretjerivanje. Na primjer, prilikom koncerta na otvorenom angažiraju 10-ak osoba koje posjetitelje upućuju na mjesto za parkiranje na livadi što umanjuje kaos, ali istovremeno oduzima slobodu izbora parkirnog mjesta.



Nekoliko savjeta za one koji žele u Luksemburg

- Za dolazak i život u Luksemburgu bitno je poznavanje jezika i spremnost na učenje. Ako već nemate dogovoren posao, bilo bi dobro poznavati engleski, njemački, francuski, pa čak i talijanski ili nizozemski su prednost kako biste bili konkurentni na tržištu rada. Najviše se traže medicinske struke te stručnjaci za financijski sektor i prije svega specijalizirani profili.

- Iako sam se u više navrata našla u situaciji da se osjećam kao da gubim hrvatski identitet, na primjer, kada sam hrvatsku vozačku dozvolu zamijenila luksemburškom, još uvijek nekoliko puta godišnje idem kući i održavam kontakte koliko mogu. Dugoročno se ipak vidim u Hrvatskoj pa tako zajedno s partnerom planiram povratak. Iako, nikad se ne zna što će donijeti budućnost - zaključuje Carmen.



NOVO
SAD Kornelija iz New Yorka: Život u Hrvatskoj mi sad izgleda kao neprekidni godišnji odmor
NAMIBIJA Život usred pustinje: Ovdje si ljudi uzimaju vremena da uživaju u prirodi
SINGAPUR Život u Singapuru: 'Ovo je daleko najefikasnija država u kojoj sam ikada bio'
VELIKA BRITANIJA Paula je očarana: 'Proputovala sam cijeli svijet, ali London je poseban'
POPULARNO
KOLUMNE
MARGI U BELGIJI [VIDEO] Zašto studirati u Bruxellesu?